Svaki auto ima svoj tvornički zvučni otisak, a svako akustično odstupanje znak je trošenja ili kvara. Ponekad trese, lupka, udara, pa i cvili. Odakle ti zvukovi dolaze i što nam poručuju? Otkrivamo vam što znače te kad se treba obratiti stručnjaku?
Vožnja je i auditivno iskustvo
Korištenje automobila je između ostalog i auditivno iskustvo. Prva akustična interakcija započinje otključavanjem, no o pravom zvuku se ipak može govoriti tek nakon pokretanja motora. Tada naš auto počinje proizvoditi zvuk čija frekvencija, ali i intenzitet ovise o broju okretaja motora, ali i brzini kretanja. To je toliko kompleksno polje da tijekom razvoja novog modela proizvođači bezbrojne sate provedu u tzv. ‘gluhim’ komorama analizirajući i podešavajući zvuk novog modela.
Kad jednom auto krene u proizvodnju, njegov je zvučni otisak zadan i svako odstupanje od njega je posljedica nekog trošenja ili pak nedostatka koji traži otklanjanje. Zvučni otisak se sastoji od zvukova (neprekinutog trajanja kojima se mijenja frekvencija i intenzitet), cvileža koji se javlja i nestaje, ali i lupkanja što se tu i tamo pojavljuje. Posljednje je stohastičkog karaktera (nema pravila kad se javlja ili se ne ponavlja u pravilnim razmacima), dok su prva dva harmonijskog karaktera jer se ponavljaju prema unaprijed zadanom obrascu koji je predvidiv.
Auto s vama komunicira tijekom vožnje. Od zvuka motora pri visokim okretajima koji može biti hipnotički zavodljiv pa do lupkanja kojeg jučer nije bilo. Stoga, pažljivo osluškujte sve što vam auto ima za reći i vozit ćete se ugodno, sigurno i sa osmijehom na licu.
Lupkanje
Lupkanja su najčešće posljedica nekih istrošenja koja su se dogodila u ovjesu. Istrošeni seleni, uporne ‘štangice’, amortizeri koji više ne prigušuju kako bi trebali – sve su to izvori lupkanja koje se javlja kad je cesta pod kotačima neravna. Ako je podloga nova i ravna, lupkanja nema.
No, ako ipak dolazi do lupkanja i na ravnoj podlozi, to možemo smatrati lupkanjem pravilnog ritma (harmonično) koje je neizostavno loša vijest. Ako je riječ o ovjesu, znači da je neki dio stradao, da je odspojen te da je nužan što brži posjet servisu.
Pravilno lupkanje može doći i iz motora. Najčešće je to znak da je istrošen ležaj velike glave na klipnjači koja onda lupka po koljenu radilice. Također je relativno čest slučaj, posebice na vozilima VW-grupacije. Došlo je do prekomjernog trošenja jedne čašice podizača ventila, koja onda doslovce ‘pojede’ profil na bregastom vratilu. To se manifestira kao lupkanje pravilnog ritma, koje ovisi o brzini vrtnje motora.
Zujanje
Ako je asfalt samo grub, i dok po njemu vozite čujete neku vrstu zujanja, najvjerojatnije se radi o lošem učvršćenju obloga unutrašnjosti. Kod starijih automobila se to događa kad su plastične klipse koje drže obloge bile demontirane te iznova korištene. Gotovo uvijek će neka od njih puknuti te potom dolazi do već spomenutih problema.
Ponekad se ova vrsta zvukova javlja u ovisnosti o broju okretaja motora. Pri nekim okretajima dolazi do rezonancije i počne zujanje. To je obično znak da nešto na ili oko motora nije dobro pričvršćeno. Za početak provjerite toplinsku zaštitu oko motora ili ispušnog sustava. Bit će to posebna aluminijska folija koja, ako nije dobro učvršćena, vibrira i zuji tako da se čuje samo pri određenom broju okretaja motora.
Ako zujanje preraste u zvečanje, onda je vrijeme da se pogled usmjeri prema ispušnom sustavu. S vremenom se može očekivati puknuće gibljivog crijeva ili barem lom vanjske mrežice, koja će vibrirati i pritom zvečati. Također, popuštanje materijala u ispuhu proizvodi zvuk, posebice ako se dogodi odvajanje jezgre katalizatora koja počinje lupati po vanjskoj oblozi. Ista stvar vrijedi i za ispušni lonac – ako ispuh negdje počne propuštati, onda će auto početi jako bučiti, jer će se izgubiti efekt prigušenja. Najviše različitih zvukova dolazi ipak od motora. Tu valja razlučiti one koji su posljedica nekakvih nepričvršćenja ili se radi o nečem drugom.
Također, poznati su kvarovi ležajeva alternatora koji počnu zujati. Zamjena tih ležajeva nije osobit problem i nisu ni skupi – nema doista nikakvog razloga da inače ispravan alternator zamijenite novim samo zbog dotrajalih ležajeva.
Zavijanje
Češća od zujanja su ipak više ili manje intenzivna zavijanja. U principu vrijedi pravilo da što je glasnije zavijanje (cviljenje), manji je problem i lakše ga je otkloniti. U najvećem broju slučajeva radi se o kanalnom (ili kod starijih vozila klinastom) remenu kojem je vrijeme za zamjenu. Ponekad je dovoljno protezanje, ponekad je potrebna demontaža i ponovna montaža, a stari meštri su nebrojene klinaste remene utišali trikom sa sapunom gdje bi u radu sapunom za ruke (suhim i tvrdim) blago podmazali bočne stranice klinastog remena i cviljenje bi nestalo – ali samo na određeno vrijeme.
Ako je cviljenje jedva čujno i zapravo se manifestira kao blaga promjena zvuka motora, onda ne gubite vrijeme. Zasigurno je riječ o nekom istrošenom kugličnom ležaju koji će tako funkcionirati još neko vrijeme, ali samo je pitanje trenutka kad će zablokirati.
Prvi na listi sumnjivih i opasnih je zatezač remena. Ako se radi o zupčastom remenu, svako blokiranje će imati katastrofalne posljedice s kapitalnim kvarom motora. Kako se zatezač baš zato mijenja kad i remen, to se rijetko dogodi (naposljetku, on dolazi u setu s remenom). Drugi na popisu sumnjivih je zatezač kanalnog remena koji je manje opasan – ako i blokira i uništi remen, najgore što će se dogoditi je gubitak servo potpore (na starijim modelima s hidruličnim servom), prestanak rada alternatora (ako je akumulator ispravan, to nećete osjetiti neko vrijeme) i prestanak rada klima-uređaja.
Promjena zvuka
Ako motor i mjenjač mijenjaju zvuk kad pritisnete pedalu spojke, to je pouzdan znak da je potisni ležaj dao svoje. Tu pomaže samo zamjena. Što za sobom povlači i zamjenu spojke, jer nema logike da se nakon silnog truda oko skidanja mjenjača ne promijeni i taj dio. Neke spojke kod kretanja izazivaju trzanje prije nego što potpuno uhvate. To je posljedica svojstva materijala što je uobičajeno, pa tu ne treba briga.
No, ako kod skretanja s posve smotanim kotačima u bilo koju stranu začujete zvuk nalik struganju, onda provjerite stanje homokinetičnih zglobova. Ako je manžeta potrgana, iz nje je iscurila mast koju treba nadomjestiti čim prije ili će se uništiti homokinetički zglob.
Ponekad se u vožnji pojavi zvuk kojeg prije nije bilo. Isprva kao lagani šum, koji postaje sve jačim. Posebno je čujan u jednoj vrsti zavoja (lijevoj ili desnoj), ali u drugoj iščezne. To je znak da je ležaj kotača istrošen i da je potrebna njegova zamjena. Ni to nije zahvat koji se može odgađati do vijeka – blokada ležaja u vožnji može biti izuzetno opasna.
Uobičajeni zvukovi
Pri naglom kočenju dolazi do aktivacije ABS-a koji uključuje i otpušta kočnice velikom brzinom. To se manifestira kao vibriranje na pedali kočnice, ali i zvuk koji je nalik struganju. To je posve uobičajeno i ne traži nikakvu akciju. Vodite računa da po skliskoj podlozi aktivacija ABS-a može nastupiti i pri niskim brzinama.
Drugo struganje koje se može javiti je aktivacija kontrole proklizavanja kod kretanja po skliskoj podlozi. Na nekim automobilima je ona izvedena na isti način kao i ABS (samo aktivacija kočnica) pa se javlja isti škrgutav zvuk. Oduzmete li gas, kotači će se prestati vrtjeti u prazno i sustav deaktivirati, a zvuk nestati. I ponovno, sve je u najboljem redu, i nema razloga za brigu.
Vozite li auto s turbopunjačem, možda ste čuli njegov rad, a možda i niste. Najbolje ćete ga čuti ljeti u vožnji s otvorenim prozorom, ako pri niskoj brzini u relativno visokom stupnju prijenosa date gas. Velika količina ispušnih plinova će zavrtjeti turbinu koja se javlja svojim karakterističnim zviždukom čija frekvencija ovisi samo o tome koliko date gasa. To je posve normalno i nema nikakvih razloga za brigu.
Cviljenje kočnica
Pored cviljenja remena koji poput pijetla na selu otkriva kad neki susjedi kreću na posao, najčešće iritantno “cviljenje” jest škripa kočnica. Uvriježeno je mišljenje da su se pločice potrošile pa cvile, ali onda kad ih zamijenite, problem se nastavlja. Ne, nije riječ ni o nekompatibilnom materijalu diska i pločica što je vrlo česta dijagnoza. Problem se zapravo javlja s druge pločice, ne između diska, već između potisnog kočnog klipa i pločice. Ne sjedaju dovoljno ravno ili premaz pločice nije dovoljno dobar, pa kod pritiska dolazi do specifične vibracije koja prerasta u cviljenje. I zaista, s tim se kočnicama može normalno kočiti.
